Sažetak
Kritični materijali predstavljaju uglavnom metale koji imaju veliki značaj za budućnost privrede evropskih zemalja. Ove metale teško je zameniti nekim drugima. Zbog izuzetne primene raste potražnja za njima, a proizvodnja ne može da prati uvećanu potrošnju. Elementi „retke zemlje” pripadaju kritičnim metalima. Oni sadrže 17 hemijskih elemenata, koji su usled njihove mineraloške strukture slični u pogledu njihovih hemijskih i fizičkih karakteristika (najpoznatiji od njih su lantan i torijum, koji je radioaktivan). Metali retkih zemalja podeljeni su u grupe elemenata sa nižom atomskom masom i one elemente sa višom atomskom masom. „Teži” elementi pokazuju manje prisustvo u gornjim delovima Zemljine kore. U 2010. udeo proizvodnje u globalnoj svetskoj proizvodnji u Kini iznosio je 97%, što predstavlja jednu vrstu monopola. U različitim studijama mešaju se termini strategijski i kritični materijali. Strategijski materijali su bitni za vojnu industriju jedne zemlje (nikal), a kritični materijali za privredu zemalja u Evropi (platinski metali, retke zemlje, kobalt). Evropska komisija pripremila je strategiju razvoja u pogledu na kritične materijale za sledećih dvadeset godina.
Reference
Alfantazi, A., Moskalyk, R., (2003), Processing of indium: a review, Minerals Engineering, pp.687-694.
Castor, S, Hedrick, J (2003), Rare earth elements, Industrial Minerals and Rocks, pp.769-792.
Djurkovic, B., Djurkovic, D. (1991), Metalurgija retkih metala, Izdavač: Tehnološko-metalurški fakultet u Beogradu, p.465.
Drnek, T. (2011), European Union policy approaches to secure raw materials availability, RHI Bulletin, 2, pp.31-35.
Humpfries, M. (2010), Rare Earth Elements: The global supply chain, Congressional Research Service Report, 15.
Knuutila, K (2009): The Role of Hydrometallurgy in the winning of Non-Ferrous Metals, World of Metallurgy-ERZMETALL 62, 3, p.142.
Nienhaus, K., Mavroudis, F., Pankert, M., (2012), Economic and environmental consequences of the global rare earth market development, Erzmetall- World of metallurgy, 65, 2, pp.126-131.
Steinbach, V., Graupner, T., Klimesch, L., Wilkend, H. (2011), Deutsche Rohstoffagentur- DERA, Tasks and goals of the German Mineral Resources Agency- Economic and environmental consequences of the global rare earth market development, Erzmetall-World of metallurgy, 65, 64, 4, pp.213-216.
Stopić, S., Friedrich, B. (2011), Hidrometalurgija pro visokim pritiscima - nova šansa za procese koji ne zagađuju životnu sredinu, Vojnotehnički glasnik/Military Technical Courier, Vol. 59, No. 3, pp.29-44.
Stopić, S. (2011), Šesta Evropska konferencija o metalurgiji EMC 2011, Vojnotehnicki glasnik/Military Technical Courier, Vol 59, No.4, pp.282-293.
Vasconcellos, M et al. (2006): Enrischment of yttrium from rare earth concnetrate by ammonium carbonate leaching and peroxide precipitation, Journal of Alloys and Compounds, 418, pp.200-203.
Zhang, L., Wang, Z., Tong, S., Lei, P., Zou, W (2004): Rare extraction from Bastnaesite concentrate by stepwise carbochlorination- chemical vapour transport oxidation, Metallurgical and Materials Transaction B, 35 B, pp.217-221.
Aus dem Ruder gelaufen, Sekundaerrohsstoffe, 6, 2011, pp.21-24.
Critical raw materials for the EU, Report of the Ad-hoc Working Group on defining critical raw materials, EU-Commission, DG Enterprise and Industry, Brussels, 2010, p.85.
FP/NMP Working Document 2012, Theme 4, Nanosciences, Nanotechnologies, Materials and new production technologies
Kampf um Rohstoffe, Spiegel, Deutschland, 5, 2006
Seltene Erden: EU verklagt China, Wirtschaft, 63, 23 (14.03.2012)
Vojnotehnički glasnik omogućava otvoreni pristup i, u skladu sa preporukom CEON-a, primenjuje Creative Commons odredbe o autorskim pravima:
Autori koji objavljuju u Vojnotehničkom glasniku pristaju na sledeće uslove:
- Autori zadržavaju autorska prava i pružaju časopisu pravo prvog objavljivanja rada i licenciraju ga Creative Commons licencom koja omogućava drugima da dele rad uz uslov navođenja autorstva i izvornog objavljivanja u ovom časopisu.
- Autori mogu izraditi zasebne, ugovorne aranžmane za neekskluzivnu distribuciju rada objavljenog u časopisu (npr. postavljanje u institucionalni repozitorijum ili objavljivanje u knjizi), uz navođenje da je rad izvorno objavljen u ovom časopisu.
- Autorima je dozvoljeno i podstiču se da postave objavljeni rad onlajn (npr. u institucionalnom repozitorijumu ili na svojim internet stranicama) pre i tokom postupka prijave priloga, s obzirom da takav postupak može voditi produktivnoj razmeni ideja i ranijoj i većoj citiranosti objavljenog rada (up. Efekat otvorenog pristupa).