Sažetak
Uvod/cilj: Cilj ovog rada je modeliranje širenja pukotina nastalih usled zamora uvođenjem numeričke metode CPCN-FEM (eng. Crack Propagation by Coordinates of Nodes – Finite Element Method) koja predviđa putanje pukotina sistematskim generisanjem koordinata čvorova oko fronta pukotine. Metode: Pristup definiše četiri glavna čvora za kontrolu pravca širenja i izračunava faktore intenziteta napona (K I) i (K II), kao i ugao nagiba pukotine (β).
Metoda je implementirana u FORTRAN-u radi automatizacije praćenja čvorova, ažuriranja koordinata i postepenog napredovanja pukotine u dvodimenzionalnom elastičnom izotropnom modelu. Simulacije se sprovode i upoređuju sa analitičkim rešenjima putanje pukotine koristeći Ričardov kriterijum za određivanje orijentacije pukotine.
Rezultati: Numerički model je reprodukovao očekivane putanje pukotina uz visoko podudaranje sa analitičkim predviđanjima i pokazao stabilno ponašanje pomeranja kroz više slučajeva širenja. Integritet mreže je očuvan tokom svih koraka širenja.
Zaključak: Rezultati pokazuju da metoda CPCN-FEM predstavlja tačnu, efikasnu i mrežno stabilnu tehniku za modeliranje širenja pukotina nastalih usled zamora koja pruža pouzdana predviđanja evolucije putanje pukotine u mehanici loma.
Ključne reči
Array
Array
Array
Array
Array
Reference
Vojnotehnički glasnik omogućava otvoreni pristup i, u skladu sa preporukom CEON-a, primenjuje Creative Commons odredbe o autorskim pravima:
Autori koji objavljuju u Vojnotehničkom glasniku pristaju na sledeće uslove:
- Autori zadržavaju autorska prava i pružaju časopisu pravo prvog objavljivanja rada i licenciraju ga Creative Commons licencom koja omogućava drugima da dele rad uz uslov navođenja autorstva i izvornog objavljivanja u ovom časopisu.
- Autori mogu izraditi zasebne, ugovorne aranžmane za neekskluzivnu distribuciju rada objavljenog u časopisu (npr. postavljanje u institucionalni repozitorijum ili objavljivanje u knjizi), uz navođenje da je rad izvorno objavljen u ovom časopisu.
- Autorima je dozvoljeno i podstiču se da postave objavljeni rad onlajn (npr. u institucionalnom repozitorijumu ili na svojim internet stranicama) pre i tokom postupka prijave priloga, s obzirom da takav postupak može voditi produktivnoj razmeni ideja i ranijoj i većoj citiranosti objavljenog rada (up. Efekat otvorenog pristupa).