Sažetak
Pametni instrumentacijski protokoli su dizajnirani za aplikacije gdje se podaci prikupljaju sa instrumenata, senzora i aktuatora koristeći digitalne komunikacijske metode. HART protokol je tipični predstavnik pametnog instrumentacijskog Fieldbus-a. Više od 40 miliona HART uređaja je instalirano u cijelom svijetu, a HART tehnologija predstavlja nejrašireniji komunikacijski protokol za inteligentne procesne instrumente. Dva komunikacijska kanala podržana su od strane HART uređaja, a to su strujni krug 4-20 mA i HART digitalni komunikacijski kanal. Digitalni komunikacijski kanal simultano šalje informacije preko istih žica i bez ometanja analognog kanala. Ovaj dvosmjerni komunikacijski kanal osigurava real time pristup podacima dostupnim na HART pametnim uređajima. U ovom radu govorit će se o osobinama i primjeni HART protokola.
Ključne reči
Array
Array
Array
Array
Array
Array
Array
Reference
Boyes, W., 2009, Instrumentation Reference Book 4th Edition, USA, Butterworth-Heinemann
Chen, D., Nixon, M., Mok, A., 2010, WirelessHART: Real Time Mesh Network for Industrial Automation, USA , Springer.
HART Communication Foundation, 2014, HART Communication Application Guide, Austin USA, HART Communication Foundation
Kostadinović, M., Popović, B., Popović, N., 2010, Dizajn I implementacija mrežnih uređaja koji koriste WirelessHART protocol, pp 123-127, Zbornik radova Infoteh-Jahorina Vol.9, Jahorina, Mart 2010.
Kuphaldt, T., 2014, Lessons in industrial Instrumentation, [e-book] Dostupno na: <http://www.ibiblio.org/kuphaldt/socratic/sinst/book/liii_2v06.pdf>, Preuzeto: 01.11.2014. godine
Park, J., Mackay, S., Wright, E., 2003, Practical data communication for instrumentation and Control, Velika Britanija, Newnes
SAMSON, 2012, HART Communications, Frankfurt, Samson AG
Vojnotehnički glasnik omogućava otvoreni pristup i, u skladu sa preporukom CEON-a, primenjuje Creative Commons odredbe o autorskim pravima:
Autori koji objavljuju u Vojnotehničkom glasniku pristaju na sledeće uslove:
- Autori zadržavaju autorska prava i pružaju časopisu pravo prvog objavljivanja rada i licenciraju ga Creative Commons licencom koja omogućava drugima da dele rad uz uslov navođenja autorstva i izvornog objavljivanja u ovom časopisu.
- Autori mogu izraditi zasebne, ugovorne aranžmane za neekskluzivnu distribuciju rada objavljenog u časopisu (npr. postavljanje u institucionalni repozitorijum ili objavljivanje u knjizi), uz navođenje da je rad izvorno objavljen u ovom časopisu.
- Autorima je dozvoljeno i podstiču se da postave objavljeni rad onlajn (npr. u institucionalnom repozitorijumu ili na svojim internet stranicama) pre i tokom postupka prijave priloga, s obzirom da takav postupak može voditi produktivnoj razmeni ideja i ranijoj i većoj citiranosti objavljenog rada (up. Efekat otvorenog pristupa).