STAVOVI SUDENATA ZDRAVSTVENE NEGE O PRAĆENJU VITALNIH ZNAKOVA PACIJENATA
Scindeks Asistent Scindeks Asistent — sistem za ozbiljne časopise i one koji to žele da postanu
PDF

Sažetak

Uvod/cilj: Podaci o stavovima studenata sestrinstva prema praćenju vitalnih znakova pacijenata su insuficijentni. Cilj ove studije je bio dase ispitaju stavovi studenata o praćenju vitalnih znakova pacijenata.

Metode: Istraživanje je sprovedeno u vidu studije preseka anketiranjem 193 studenta Osnovnih akademskih studija zdravstvene nege i Osnovnih strukovnih studija zdravstvene nege na Medicinskom fakultetu u Novom Sadu. Za prikupljanje podataka korišćenje opšti upitnik i V-skala.

Rezultati: Stav većine studenata zdravstvene nege (88,6%) o praćenju vitalnih znakova pacijenata Medicinskog fakulteta u Novom Sadu, prema ukupnom skoru V-skale, jebio ambivalentan. Najveći broj studenta (91,7%) je iskazalo pozitivan stav prema tvrdnjama vezanim za praćenje vitalnih znakova pacijenata u domenu Komunikacija, ambivalentan u domenu Tehnologija (61,1%) i negativan u domenu Ključni indikatori (28,0%). Analiza stave studenata o praćenju vitalnih znakova pacijenata u odnosu na pol je pokazala da značajna razlika postoji samo u domenu Komunikacija. Vrednost prosečnog skora u domenu Komunikacija je bila značajno niža među muškarcima (4,04±0,75) nego među ženama (4,37±0,67). Studenti koji su završili stručnu srednju školu imali su značajno više vrednosti prosečnog skorau domenu Znanje (3,44±0,72) nego student koji su prethodno završili gimnaziju ili neku drugu školu (3,13±0,86), ali značajna razlika nije dobijena za druge domene V-skale. Studenti starijih godina u odnosu na studente prve godine su imali značajno niže vrednosti prosečnog skora u domenu Komunikacija i domenu Znanje.

Zaključak: Dobijeni rezultati našeg istraživanja pored naučnog, imaju i stručni značaj, jer se na osnovu njih mogu kreirati pedagoške implikacije, kao osnova za unapređenje postojećih nastavnih sadržaja kliničkih vežbi na studijama zdravstvene nege.

Ključne reči

Array
DOI: 10.5937/zdravzast52-46056

Reference

1. Stevenson JE, Israelsson J, Nilsson GC, Petersson GI, Bath PA. Recording signs of deterioration in acute patients: the documentation of vital signs within electronic health records in patients who suffered in-hospital cardiac arrest. Health Informatics J. 2016;22(1):21-33. doi: 10.1177/1460458214530136.

2. Eddahchouri Y, Koeneman M, Plokker M, Brouwer E, van de Belt TH, van Goor H, Bredie SJ. Low compliance to a vital sign safety protocol on general hospital wards: a retrospective cohort study. Int J Nurs Stud. 2021;115:103849. doi: 10.1016/j.ijnurstu.2020.103849.

3. Kamio T, Kajiwara A, Iizuka Y, Shiotsuka J, Sanui M. Frequency of vital sign measurement among intubated patients in the general ward and nurses' attitudes toward vital sign measurement. J Multidiscip Healthc. 2018;11:575-81. doi: 10.2147/JMDH.S179033.

4. Alshehry AS, Cruz JP, Bashtawi MA, Almutairi KO, Tumala RB. Nursing students’ knowledge, competence and attitudes towards vital signs monitoring during clinical practice. J Clin Nurs. 2021;30(5-6):664-75. doi: 10.1111/jocn.15586.

5. Leonard MM, Kyriacos U. Student nurses’ recognition of early signs of abnormal vital sign recordings. Nurse Educ Today. 2015;35(9):e11-8. doi: 10.1016/j.nedt.2015.04.013.

6. Alamri MS, Almazan JU. Barriers of physical assessment skills among nursing students in Arab Peninsula.  Int J Health Sci (Qassim). 2018;12(3):58-66.

7. Cooper SJR, Cant RP, Sparkes LM. Respiratory rate records: the repeated rate? J Clin Nurs. 2014;23(9-10):1236-8. doi: 10.1111/jocn.12234.

8. Ansell H, Meyer A, Thompson S. Why don't nurses consistently take patient respiratory rates? Br J Nurs. 2014;23(8):414-8. doi: 10.12968/bjon.2014.23.8.414.

9. Mok W, Wang W, Cooper S, Ang EN, Liaw SY. Attitudes towards vital signs monitoring in the detection of clinical deterioration: scale development and survey of ward nurses. Int J Qual Health Care. 2015;27(3):207-13. doi: 10.1093/intqhc/mzv019.

10. Prgomet M, Cardona-Morrell M, Nicholson M, Lake R, Long J, Westbrook J, et al. Vital signs monitoring on general wards: clinical staff perceptions of current practices and the planned introduction of continuous monitoring technology. Int J Qual Health Care. 2016;28(4):515-21. doi: 10.1093/intqhc/mzw062.

11. Sheeran P, Maki A, Montanaro E, Avishai-Yitshak A, Bryan A, Klein WMP, et al. The impact of changing attitudes, norms, and self-efficacy on health-related intentions and behavior: a meta-analysis. Health Psychol. 2016;35(11):1178-88. doi: 10.1037/hea0000387.

12. Gawronski O, Biagioli V, Dall'oglio I, Cecchetti C, Ferro F, Tiozzo E, et al. Attitudes and practices towards vital signs monitoring on paediatric wards: cross-validation of the Ped-V scale. J Pediatr Nurs. 2022;65:98-107. doi: 10.1016/j.pedn.2022.03.009.

13. Kourkouta L, Papathanasiou IV. Communication in nursing practice. Mater Sociomed. 2014;26(1):65-7. doi: 10.5455/msm.2014.26.65-67.

14. Xie J, Ding S, Wang C, Liu A. An evaluation of nursing students' communication ability during practical clinical training. Nurse Educ Today. 2013;33(8):823-7. doi: 10.1016/j.nedt.2012.02.011. (naveden je korigovan redosled brojeva referenci („14”) i („15”)).

15. Liu JE, Mok E, Wong T, Xue L, Xu B. Evaluation of an integrated communication skills training program for nurses in cancer care in Beijing, China. Nurs Res. 2007;56(3):202-9. doi: 10.1097/01.NNR.0000270030.82736.8c.

16. Tijanić M, Đuranović D, Rudić R, Milović Lj. Zdravstvena nega i savremeno sestrinstvo. Beograd: Naučna KMD; 2001. (potrebno je proveriti godinu izdavanja)

17. Cherry PG, Jones CP. Attitudes of nursing staff towards a Modified Early Warning System. Br J Nurs. 2015;24(16):812-8. doi: 10.12968/bjon.2015.24.16.812.

18. van Graan AC, Scrooby B, Bruin Y. Recording and interpretation of vital signs in a selected private hospital in the KwaZulu-Natal province of South Africa. Int J Afr Nurs Sci. 2020;12:100199.doi: 10.1016/j.ijans.2020.100199.

19. Padilla RM, Mayo AM. Clinical deterioration: a concept analysis. J Clin Nurs. 2018;27(7-8):1360-8. doi: 10.1111/jocn.14238.

20. Mok WQ, Wang W, Liaw SY. Vital signs monitoring to detect patient deterioration: an integrative literature review. Int J Nurs Pract. 2015;21 Suppl 2:91-8. doi: 10.1111/ijn.12329.

21. Kelly C. Respiratory rate 1: why measurement and recording are crucial. Nursing  Times 2018;114(4):23-4.

22. Philip K, Richardson R, Cohen M. Staff perceptions of respiratory rate measurement in a general hospital. Br J Nurs. 2013;22(10):570-4. doi: 10.12968/bjon.2013.22.10.570.

23. Flenady T, Dwyer T, Applegarth J. Accurate respiratory rates count: So should you! Australas Emerg Nurs J. 2017;20(1):45-7. doi: 10.1016/j.aenj.2016.12.003.

24. Brekke IJ, Puntervoll LH, Pedersen PB, Kellett J, Brabrand M. The value of vital sign trends in predicting and monitoring clinical deterioration: a systematic review. PLoS One. 2019;14(1):e0210875. doi: 10.1371/journal.pone.0210875.

25. Soong JTY, Soni N. Circulatory shock. Medicine. 2013;41(2):64-9. doi: 10.1016/j.mpmed.2012.11.012.

26. Storm-Versloot MN, Verweij L, Lucas C, Ludikhuize J, Goslings JC, Legemate DA, et al. Clinical relevance of routinely measured vital signs in hospitalized patients: a systematic review. J Nurs Scholarsh. 2014;46(1):39-49. doi: 10.1111/jnu.12048.

27. Hogan J. Why don't nurses monitor the respiratory rates of patients? Br J Nurs. 2006;15(9):489-92. doi: 10.12968/bjon.2006.15.9.21087.

Preuzimanja

Podaci o preuzimanju još nisu dostupni.