Abstract
Lucerka je jedna od najvažnijih višegodišnjih krmnih kultura, uz to je i najekonomičnija. Lucerka obezbeđuje prvoklasnu stočnu hranu koja je pogodna za ishranu stoke, posebno preživara. Travni i širokolisni korovi predstavljaju ozbiljnu pretnju kvalitetu i održivosti zasada lucerke. Korovi mogu smanjiti hranljivu vrednost useva i izazvati značajno smanjenje prinosa jer se agresivno takmiče za vodu, hranljive materije, sunčevu svetlost i prostor. U našem istraživanju koristili smo herbicide za suzbijanje korova u lucerki (Butoxsone, Agil, Basagran, Corum, Treflan, Fusilade forte, Pulsar i Focus ultra). Na ispitivanim površinama uočili smo prisustvo jednogodišnjih i višegodišnjih korova, tipičnih za zasade pod lucerkom: Capsella bursa pastoris, Stelaria media, Lamium amplexicaule, Viola arvensis, Amaranthus retroflexus, Setaria spp., Sorghum halepense, Cirsium arvense, Plantago lanceolate, Rumex crispus i drugi. Prema našim istraživanjima, najefikasnijim herbicidima su se pokazali Basagran, Butoxsone i Corum, koji su namenjeni suzbijanju širokolisnih korova. Dok su se herbicidi Fusilade forte i Pulsar pokazali kao veoma efikasni u suzbijanju uskolisnih (travnih) korova. Veoma dobru reakciju pokazale su i kombinacije herbicida Pulsar + Fusilade forte i Pulsar + Basagran, jer je time proširen spektar delovanja na travne i širokolisne korove. Cilj ovog rada bio je da se utvrdi koji herbicid je najefikasniji u suzbijanju korova u lucerki.
Ključne reči: lucerka, herbicidi, korovi
Keywords
References
- Autori zadržavaju autorska prava i pružaju časopisu pravo prvog objavljivanja rada i licenciraju ga "Creative Commons Attribution licencom" koja omogućava drugima da dele rad, uz uslov navođenja autorstva i izvornog objavljivanja u ovom časopisu.
- Autori mogu izraditi zasebne, ugovorne aranžmane za neekskluzivnu distribuciju članka objavljenog u časopisu (npr. postavljanje u institucionalni repozitorijum ili objavljivanje u knjizi), uz navođenje da je članak izvorno objavljen u ovom časopisu.
- Autorima je dozvoljeno i podstiču se da postave objavljeni članak onlajn (npr. u institucionalni repozitorijum ili na svoju internet stranicu) pre ili tokom postupka prijave rukopisa, s obzirom da takav postupak može voditi produktivnoj razmeni ideja i ranijoj i većoj citiranosti objavljenog članka (Vidi Efekti otvorenog pristupa).