Sažetak
Formiranjem globalne računarske mreže, odnosno pojavom interneta, naučnicima ali i svima ostalima širom sveta, postale su dostupne razne informacije iz svih oblasti. Naučnici i stručna javnost moraju biti sigurni da su istraživanja njihovih kolega istinita, objektivna, a rezultati istraživanja kompletni. Ove karakteristike naučnog rada predstvaljaju naučno poštenje. Naučno nepoštenje može se javiti u različitim oblicima i u svim fazama naučno-istraživačkog procesa, a najčešće se javlja u vidu fabrikovanja, falsifikovanja i plagijarizma. Razlozi nepoštenja mogu da budu lični, profesionalni i finansijski. Posebno područje predstavlja “među zona” i nju čine manipulacija podacima i njihovo selekcionisanje, greške u citiranju referenci, višestruke i „salama“ publikacije, problematična autorstva. Pojava povrede naučno-istraživačkog kodeksa ruši ugled naučne zajednice, ali i dovodi u zabludu druge istraživače, što značajno usporava naučni razvoj. Digitalizacija i tehnološki napredak značajno doprinose brzom otkrivanju, eliminaciji i sankcionisanju bilo kojeg oblika zloupotebe istraživanja.
Ključne reči
Reference
- Autori zadržavaju autorska prava i pružaju časopisu pravo prvog objavljivanja rada i licenciraju ga "Creative Commons Attribution licencom" koja omogućava drugima da dele rad, uz uslov navođenja autorstva i izvornog objavljivanja u ovom časopisu.
- Autori mogu izraditi zasebne, ugovorne aranžmane za neekskluzivnu distribuciju članka objavljenog u časopisu (npr. postavljanje u institucionalni repozitorijum ili objavljivanje u knjizi), uz navođenje da je članak izvorno objavljen u ovom časopisu.
- Autorima je dozvoljeno i podstiču se da postave objavljeni članak onlajn (npr. u institucionalni repozitorijum ili na svoju internet stranicu) pre ili tokom postupka prijave rukopisa, s obzirom da takav postupak može voditi produktivnoj razmeni ideja i ranijoj i većoj citiranosti objavljenog članka (Vidi Efekti otvorenog pristupa).