Sažetak
Poznato je da prirodni travnjaci imaju mehanizam preživljavanja stresnih abiotičkih uslova, poput visokih temperatura ili suše. Usled povećanja temperature vazduha, sve dužeg vegetacionog perioda i promenljivih količina padavina poslednje dve decenije, travnate površine poput livada i pašnjaka sve češće ostaju bez dovoljno vode do nivoa koji im onemogućuje regeneraciju. Po projekcijama regionalnih klimatskih modela, sledećih decenija očekuje se dalje pogoršanje uslova za rast biljaka umereno-kontinentalnog područja. Cilj ovog rada je da se sagleda u kom stepenu će klimatske promene uticati na raspoloživost vode za prirodne travnjake na području Srbije. Izabrano je pet reprezentativnih lokaliteta (Rimski Šančevi, Valjevo, Kragujevac, Negotin i Leskovac). Za analizu buduće promene klimatskih uslova na teritoriji Republike Srbije korišćeni su rezultati ansambla od devet regionalnih klimatskih modela iz EURO-CORDEX baze. Za svaki od 9 modela je izračunat deficit vode, na kraju za najverovatniju vrednost deficit vode uzeta je medijalna vrednost za svaki proučavani vremenski period. Referentni period je 1986-2005, budući periodi su: 2016-2035. (bliska budućnost), 2046-2065. (sredina veka) i 2081-2100. (kraj veka). Analize su urađene po dva izabrana scenarija emisija gasova staklene bašte: RCP4.5 i RCP8.5. Vegetacija prirodnih travnjaka će biti izložena povećanom riziku od suša. Nedostatak vode se očekuje već krajem maja, kada se iscrpe zalihe vode u zemljištu, i trajaće sve do prvih značajnijih kiša u septembru. Po oba scenarija, očekuje se smanjenje raspoloživih voda do 7% u bliskoj budućnosti. Po scenariju RCP4.5 od sredine do kraja veka očekuje se povećanje deficita vode između 10,7 i 24,2%. Nepovoljniji, mada verovatniji scenario RCP8.5, prikazuje da će povećanje nedostatka vode sredinom veka varirati od 4 – 14 %, a do kraja veka između 28,4 – 41,9 %.
Kako su prirodni travnjaci sačinjeni od velikog broja različitih biljnih vrsta u kojima dominiraju predstavnici trava, najverovatnije se mogu očekivati specifične reakcije različitih travnjaka na sušu u budućnosti. Forsirano letnje mirovanje biće produženo zbog hormonalne regulacije. Nedavna istraživanja pokazuju da će se otpornost na sušu razvijati prirodnom raznolikošću i širenjem vrsta otpornih na visoke temperature i oskudicu vode na uštrb osetljivih trava, što se može očekivati u sušnijem delu Srbije na plićim zemljištima.