Sažetak
Cilj. Cilj ovog istraživanja je prikupljanje kliničkopatoloških karakteristika i određivanje uzajamne korelacije ćelijskog proliferativnog indeksa Ki-67 sa vrednostima steroidnih receptora u okviru dvofaktorskih modela analize, kod pacijentkinja sa patohistološkom dijagnozom karcinoma dojka. Uticaj neoadjuvantne terapije na biološke markere kod karcinoma dojke ostaje kontroverzan.
Metode. U retrospektivnu studiju uključene su sve pacijentkinje sa invazivnim karcinomom dojke, kao primarnim i jedinim malignitetom, koje su na osnovu konzilijarne odluke primile neoadjuvantnu i hiruršku terapiju, na Institutu za onkologiju i radiologiju Republike Srbije (IORS), u periodu od 2017. do 2019. godine. Nivo ekspresije Ki-67 i steroidnih receptora određen je imunohistohemijskom analizom. Podaci su grupisani u bazi podataka u program Excel i analizirani u statističkom softverskom programu SPSS verzija 25. Za statističku obradu podataka korišćeni su hi-kvadrat test, Kruskall Wallis H-test i Mann-Whitney U test. Svi testovi su realizovani kao dvosmerni. Vrednost p<0,05 smatrana je statistički značajnom, a vrednost p≤0,001 visoko statistički značajnom.
Rezultati. Naša studija obuhvatila je 190 pacijentkinja obolelih od invazivnog karcinoma dojke. Prosečna starost svih pacijentkinja pri postavljanju dijagnoze iznosila je 57,2 ± 11,8 godina, od kojih je 64,2% u postmenopauzi, 33,7% u perimenopauzi i 2,1% u menopauzi. Postoji statistički visoko značajna inverzna korelacija između vrednosti Ki-67 i ekspresije steroidnih receptora. Više vrednosti ćelijskog proliferativnog indeksa Ki-67 kod pacijentkinja povezane su sa nižim vrednostima ekspresije steroidnih receptora.
Zaključak. Rezultati su pokazali da su pacijentkinje sa višim vrednostima ćelijskog proliferativnog indeksa Ki-67 povezani sa nižim vrednostima estrogenih (ER) i progesteronskih (PR) receptora. Različite starosne kategorije nisu u korelaciji sa ekspresijom Ki-67.