Sažetak
Prema definiciji Svetske zdravstvene organizacije (SZO) post-kovid sindrom ili dugotrajni kovid se definiše kao trajanje postojećih ili pojava novih simptoma tri meseca nakon inicijalne infekcije virusom SARS-CoV-2 (eng. severe acute respiratory syndrome coronavirus 2) i njihovo trajanje u periodu od najmanje dva meseca, pri čemu su isključene alternativne dijagnoze. Mehanizmi koji leže u osnovi pojave dugotrajnog kovida i dalje nisu dovoljno razjašnjeni. Procene prevalencije post-kovid sindroma značajno variraju u zavisnosti od više faktora, koji uključuju dizajn studije, ispitivanu populaciju i definiciju slučaja koja je korišćena u istraživanju . Prema nekim procenama, najmanje 10% osoba sa teškom kliničkom slikom infekcije SARS-CoV-2 virusom razviće post-kovid sindrom. Dugotrajni kovid predstavlja multisistemsku bolest sa širokim spektrom simptoma koji zahvataju između ostalog respiratorni, kardiovaskularni, muskuloskeletni, nervni sistem i kožu. Najčešći simptomi dugotrajnog kovida uključuju zamor, kratak dah, i kognitivnu disfunkciju, međutim opisano je više od 200 različitih simptoma koji mogu uticati na svakodnevno funkcionisanje obolelih. Prema podacima iz SAD i Evrope, prevalencija dugotrajnog kovid sindroma je viša među osobama ženskog pola i među onima sa hroničnim bolestima. Imajući u vidu broj osoba inficiranih SARS-CoV-2 virusom na globalnom nivou od ključnog značaja sprovoditi kontinuirani epidemiološki nadzor koji bi omogućio stalni uvid u postojeću situaciju, ali i dizajnirati istraživanja, pre svega na reprezentativnim uzorcima populacije sa ciljem povećanja znanja o faktorima rizika i mogućnostima za primenu preventivnih mera. Ta saznanja pomogla bi i u identifikaciji populacionih grupa pod povišenim rizikom za razvoj post-kovid sindroma što je od ključnog značaja za razumevanje dugoročnih uticaja pandemije oboljenja kovid-19.
Ključne reči
Array
Array
Array