Osetljivost krastavca na rezidualno delovanje klomazona
Scindeks Asistent Scindeks Asistent — sistem za ozbiljne časopise i one koji to žele da postanu
PDF (engleski)

Dodatni fajlovi

Bez naslova (engleski)
Bez naslova (engleski)
Bez naslova (engleski)
Bez naslova (engleski)
Bez naslova (engleski)
Bez naslova (engleski)
Bez naslova (engleski)

Kako citirati

Osetljivost krastavca na rezidualno delovanje klomazona. (2017). Pesticides and Phytomedicine Pesticidi I Fitomedicina, 31(3-4). https://test.aseestant.ceon.rs/index.php/pif/article/view/12126

Sažetak

Biotest metodom, u laboratorijskim uslovima, ispitivana je osetljivost krastavca na
rezidualno delovanje klomazona u zemljištima tipa ilovača i peskuša pri različitim nivoima
vlažnosti zemljišta (20, 50 i 70% poljskog vodnog kapaciteta – PVK). Klomazon je primenjen u seriji koncentracija od 0,047 do 6 mg a.s./kg zemljišta. Biljke su rasle 21 dan, a nakon tog perioda mereni su fiziološki parametri (sadržaj karotenoida i hlorofila a i b).

Klomazon je izazvao izbeljivanje listova i smanjenje sadržaja pigmenata u listovima
krastavca u oba tipa i na svim nivoima vlažnosti zemljišta, a stepen ispoljenih promena je zavisio od koncentracije herbicida. Veći stepen osetljivosti ispoljile su biljke koje su gajene u peskovitom zemljištu, dok su na oba tipa zemljišta najmanje inhibicije utvrđene kada je vlažnost zemljišta održavana na 20% PVK. Na osnovu dobijenih rezultata, krastavac se može svrstati u grupu biljaka koje su umereno osetljive na prisustvo ostataka klomazona u zemljištima tipa ilovača i peskuša.

Ključne reči

Array
Array
Array
Array
Array
Array
Array
Array

Reference

Ahrens, W.H., & Fuerst, E.P. (1990). Carryover injury of clomazone applied in soybeans (Glycine max) and fallow. Weed Technology, 4, 855-861.

Antonious, G.F. (2000). Clomazone residues in soil and runoff: measurement and mitigation. Bulletin of Environmental Contamination and Toxicology, 64, 168-175.

Barth, M.M., Weston, L.A., & Zhuang, H. (1995). Influence of clomazone herbicide on postharvest quality of processing squash and pumpkin. Journal of Agricultural and Food Chemistry, 43, 2389-2393.

Cumming, J.P, Doyle, R.B., & Brown, P.H. (2002). Clomazone dissipation in four Tasmanian topsoils. Weed Science, 50, 405-409.

EFSA - European Food Safety Authority (2007). Conclusion regarding the peer review of the pesticide risk assessment of the active substance clomazone. EFSA Journal, 109, 1-73. doi: 10.2903/j.efsa.2007.109r

Eliason, R., Schoenau, J.J., Szmigielski, A.M., & Laverty, W.M. (2004). Phytotoxicity and persistence of flucarbazonesodium in soil. Weed Science, 52, 857-862.

Ferhatoglu, Y., & Barrett, M. (2006). Studies of clomazone mode of action. Pesticide Biochemistry and Physiology, 85, 7-14.

Frost, P., & Barnes, G. (2003). Evaluation of new herbicides for management of black nightshade (Solanum nigrum) in processing tomatoes. Acta Horticulturae, 613, 201-203.

Gunasekara, A.S., dela Cruz, I.D.P., Curtis, M.J., Claassen, V.P., & Tjeerdema, R.S. (2009). The behavior of clomazone in the soil environment. Pest Management Science, 65, 711-716.

Harrison Jr., H.F., & Keinath, A.P. (2003). Glasshouse assessment of clomazone response of US pumpkin cultivars. Crop Protection, 22, 795-798.

Hess, F.D. (2000). Light-dependent herbicides: An overview. Weed Science, 48, 160-170.

Keinath, A.P., & DuBose, V.B. (2000). Evaluation of pumpkin cultivars for powdery and downy mildew resistance, virus tolerance and yield. HortScience, 35, 281-285.

Kirksey, K.B., Hayes, R.M., Charger, W.A., Mullions, C.A., & Mueller, T.C. (1996). Clomazone dissipation in two Tennessee soils. Weed Science, 44, 959-963.

Lee, D.J., Senseman, S.A., O’Barr, J.H., Chandler, J.M., Krutz, L.J., McCauley, G.N., & Kuk, Y.I. (2004). Soil characteristics and water potential effects on plantavailable clomazone in rice. Weed Science, 52, 310-318.

Loux, M.M., Liebl, R.A., & Slife, F.W. (1989). Availability and persistence of imazaquin, imazethapyr and clomazone in soil. Weed Science, 37, 259-267.

Miller, T.W. (2003). Effects of several herbicides on green pea (Pisum sativum) and subsequent crops. Weed Technology, 17, 731-737.

Müller, C., Schwender, J., Zeidler, J., & Lichtenthaler, H.K. (2000). Properties and inhibition of the first two enzymes of the non-mevalonate pathway of isoprenoid biosynthesis. Biochemical Society Transactions, 28, 792–793. doi: 10.1042/0300-5127:0280792

Nurse, R.E., Robinson, D.E., Hamill, A.S., & Sikkema, P.H. (2006). Annual broadleaved weed control in transplanted tomato with clomazone in Canada. Crop Protection, 25, 795-799.

Onofri, A. (2005). BIOASSAY97: a new EXCEL® VBA macro to perform statistical analyses on pesticide dose-response data. Rivista Italiana di Agrometeorologia, 3, 40-45.

Pereira, G.A.M., Barcellos Jr., L.H., Gonçalves, V.A., Silva, D.V., Faria, A.T., & Silva, A.A. (2016). Sorption of clomazone in Brazilian soils with different physical and chemical attributes. Planta Daninha, Viçosa-MG, 34, 357-364.

Pesticidi u poljoprivredi i šumarstvu u Srbiji [Pesticides in agriculture and forestry in Serbia]. (2016). Belgrade, Serbia: Plant Protection Society of Serbia.

Pornprom, T., Sukcharoenvipharat, W., & Sansiriphun, D. (2010). Weed control with pre-emergence herbicides in vegetable soybean (Glycine max L.Merrill). Crop Protection, 29, 684-690.

Scott, J.E., Weston, L.A., Chappell, J., & Hanley, K. (1994). Effects of clomazone on IPP isomerase and prenyl transferase activities in cell suspension cultures and cotyledons of Solanaceous species. Weed Science, 42, 509-516.

Soltani, N., Robinson, D.E., Shropshire, C., & Sikkema, P.H. (2006). Otebo bean (Phaseolus vulgaris) sensitivity to pre-emergence herbicides. Crop Protection, 25, 476-479.

Wellburn, A.R. (1994). The spectral determination of chlorophylls a and b, as well as total carotenoids, using various solvents with spectrophotometers of different resolution. Journal of Plant Physiology, 144, 307-313.

Autori koji objavljuju u ovom časopisu pristaju na sledeće uslove:

  1. Autori zadržavaju autorska prava i pružaju časopisu pravo prvog objavljivanja rada i licenciraju ga "Creative Commons Attribution licencom" koja omogućava drugima da dele rad, uz uslov navođenja autorstva i izvornog objavljivanja u ovom časopisu.

  2. Autori mogu izraditi zasebne, ugovorne aranžmane za neekskluzivnu distribuciju članka objavljenog u časopisu (npr. postavljanje u institucionalni repozitorijum ili objavljivanje u knjizi), uz navođenje da je članak izvorno objavljen u ovom časopisu.

  3. Autorima je dozvoljeno i podstiču se da postave objavljeni članak onlajn (npr. u institucionalni repozitorijum ili na svoju internet stranicu) pre ili tokom postupka prijave rukopisa, s obzirom da takav postupak može voditi produktivnoj razmeni ideja i ranijoj i većoj citiranosti objavljenog članka (Vidi Efekti otvorenog pristupa).

Preuzimanja

Podaci o preuzimanju još nisu dostupni.