Sažetak
Uvod: Kognitivni poremećaji pedstavljaju značajan problem u svetu, jer narušavaju kvalitet života bolesnika, povećavaju mortalitet, broj hospitalizacija, opterećuju zdravstveni sistem i povećavaju troškove lečenja. Cilj: Cilj ovog istraživanja je da se utvrdi učestalost kognitivne disfunkcije kod bolesnika na peritoneumskoj dijalizi. Materijal i metode: Istraživanje u vidu studije preseka, je sprovedeno u maju 2024. godine u Univerzitetskom Kliničkom centru Vojvodine, na Klinici za nefrologiju i kliničku imunologiju. Istraživanjem je obuhvaćeno 30 bolesnika koji se leče peritoneumskom dijalizom. Kao instrument za procenu kognitivne disfunkcije korišćena je Montrealska procena kognicije (Montreal Maksimalni broj bodova iznosi 30, a rezultat <25 smatran je kao pokazatelj kognitivne disfunkcije. Rezultati: Od ukupno 30 bolesnika, 55,2% su bili muškog pola. Najzastupljenija starosna kategorija od 43,5% je bila ≥60 godina. Od komorbiditeta hipertenzija je na prvom mestu sa 33,3%. Kognitivna disfunkcija je potvrđena kod 34% blesnika. U cilju utvrđivanja prediktora kognitivne disfunkcije urađen je logistički regresioni model koji je pokazao da bolesnici ženskog pola, kao i stariji od 60 godina imaju veći rizik za nastanak kognitivne disfunkcije. Statistička analaza je pokazala i statistički značajan uticaj vrednosti glukoze, kao i dnevne i nedeljne doze vitamina D. Statistička analiza je pokazala pozitivnu korelaciju između MMSE i ukupnog indeksa adekvatnosti dijalize Kt/V. Zaključak: Značajni prediktori nastanka kognitivne disfunkcije kod bolesnika na peritoneumskoj dijalizi bili su: ženski pol, starosna kategorija (iznad 60 godina), vrednosti glukoze, dnevna i nedeljna doza vitamina D i indeks adekvatnosti dijalize Kt/V.
Ključne reči: kognitivna disfunkcija, peritoneumska dijaliza, faktori rizika